Koreni Drevnog i Prihvaćenog Škotskog Reda sežu u prvu polovinu XVIII veka — u vreme kada je duh Evrope, razapet između razuma i vere, bio obuzet prosvetiteljstvom, ali i obnovljenim žarom za mistično, hermetičko i simbolično. Na tom raskršću svetlosti i senke rađala se nova sinteza: znanje je tražilo smisao, a vera je tražila razumevanje.
Naziv „škotski“ tada nije označavao zemlju porekla, već duhovno nasledstvo. U starim zapisima nalazimo da je stepen Škotskog majstora ili Škotskog zidara dodeljivan već 1735. u loži u Batu i 1736. u francuskoj loži „Sveti Đorđe od Poštovanja“ u Kovent Gardenu. Francuske Škotske lože su 1748. godine objavile svoju konstituciju i pravilnik, proglasivši Škotske majstore za nadzornike celokupnog zidarstva. Velika loža Francuske, pod pritiskom okolnosti, priznala je to pravo, otvarajući vrata širenju stepena koje više niko nije mogao zaustaviti.
Tada se na scenu uzdiže Stefan Etjen Moren — patrijarh Škotskog reda, kako ga i danas nazivaju u Sjedinjenim Državama. Krajem avgusta 1761. godine, Moren je dobio ovlašćenje od Velike i suverene lože Svetog Jovana Jerusalimskog i Saveta imperatora Istoka i Zapada, da širi „savršeno i uzvišeno zidarstvo“ širom sveta. Verovalo se da je imao vlast nad sistemom od 25 stepena, poznatim kao Obred savršenstva, ali savremena istraživanja pokazuju da se taj naziv odnosi samo na stepene od četvrtog do četrnaestog, dok je Morenov red od 25 stepena zapravo bio Red kraljevske tajne. U tom sistemu već su bile usađene klice onoga što će postati današnji Drevni i prihvaćeni škotski red.
Kraj XVIII veka doneo je vreme preobražaja — revolucije, rušenja carstava i novih filozofskih pokreta. Slobodno zidarstvo je tada tražilo ravnotežu između razuma i duhovnosti, između svetlosti prosvetiteljstva i plamena mistike. Iz te potrebe rodila se ideja o objedinjavanju svih raznolikih sistema u jedan univerzalni red. I tako, godine 1801. u Čarlstonu, Južna Karolina, osnovan je Vrhovni savet Drevnog i Prihvaćenog Škotskog Reda — prvo telo koje je uspostavilo današnji sistem od trideset tri stepena. Taj trenutak nije bio samo administrativni čin, već duhovni most između Stare Evrope i Novog sveta, između hermetičke vizije i praktične filozofije slobode.
Osnivači su Red zasnovali na bratstvu, nauci, toleranciji i moralnom usavršavanju čoveka. Od tada, plamen Škotskog reda širi se svim kontinentima, osnivajući Vrhovne savete u Evropi, Latinskoj Americi, Aziji i Africi.